13
w
*K
!
CANUDO O KINEMATOGRAFU.
B. Tokin.
»La Revue de l'Epoque« u Parizu publikovala je od februara
do maja »100 versets d’i n i t u t i o n« R. Canuda. To su niz
aforizama, misli, razmišljanja i ideja o lirizmu svih umetnosti.
Napisane u stvari kao uvod da se što bolje ističe važnost kine
matografa. Svaki deseti »verset« ovaj je : ko će izraziti bes
krajno pomoću nedefinisanog.
Odgovor je finalni »verset«: Et seul l'indéfini peut
exprimer l'infini, a to je kinematografska umetnost. Do
nosimo u prevodu i resimeu one delove koji govpre o kine
matografiji.
A 3. verset. Svakako to je basnoslovna evolucija muzike
potpomognuta naukom koja je dozvolila da se stvara nova
umetnost, u pravom smislu u m e t ia\tf š t 2 0. v e k a, nijednoj
drugoj slična. Ja govorim o kinematografiji. Podrazumevam da
sjedinjuje umetnost vremena i prostora, plastične umetnosti u
pokretu, viziju forama razvijene u ritmu, fuzionisanje svih
izraza ljudskih i van svih dosada poznatih estetskih granica.
Jedna od najvećih etapa čulnosti, afirmirajući se, fiksirajući se
odgovara suvereno jedinoj dogmi umetnosti : boriti se
protiv prolazećeg života, života koji žuri
dalje, fiksirajući za sva vremena njegove
izglede izraza.
Resime verseta 94—95, Canudo govori o tome kako se
u kinematografskoj umetnosti plastičar i ritmičar sjedinenjuju
u radu: ecraniste. On predlaže taj izraz mesto metteur en
scène. Nauka i umetnost isto su tako sjedinjene u kinemato
grafiji koja je »pretsava tela i duše«,
9 6. verset. U opštoj neizvesnosti i nemiru današnjeg istorij-
skog časa i predzorja jedne dosad nevidjene civilizacije i sva
kako izvanredne sjajne i bogate, umetnost kinematografa unosi
jednu izvesnost. .. česti. Jedno zastajanje života u sred naj-
užurbanije i najgrozničavije aktivnosti ljudi. Žeđ prostora uveli
čana lakoćom načina kojim se ona može gasiti i ta »bolest«
koja je naša, današnja, ta obcesija — groznica života prepunog,
ta patetika prepunog života nalaze satisfakciju u uži
vanje koje pruža kinematografska umetnost. Život ljudi postaje
sve više simultan. On se dopunjuje pred našim očima. Ljudi
umnožavaju bezmerno svoje vizije prostora bića i stvari. Snaga
kinematografske vizije jeste u neograničnoj elastičnosti veza,
odnosa, fascinacija, u našem triumfu nad prostorom, vremenom,
prirode i raspoloženja duša. Staro jedinstvo vremena i prostora
nema više vrednost pred bitnim jedinstvom života kakvog daje
umetnost kinematografa,
Resime 97—99. verseta. Priroda sama igra ulogu — nagla
šava Canudo! Kinematograf je isto tako elan duše i emotivan
po svome pokretu. On je »vidljiv izraz beskonačnosti«. On je
»indéfini mora i želja u svim svojim sensibilnim oblicima«.
Verset 100. I jedino nedefinisano može izraziti beskonačno.
Canudo je jedan od onih retkih koji su u Francuskoj pisali sa
razumevanjem o kinematografu. Sa razumevanjem i osećajem
dostojnim nove umetnosti. Ivan Goli, Mierendorff u
Nemačkoj, Delluc, Galtie r-B oissiere, Elie Faure,
u Francuskoj se mogu još spomenuti kao prvi estetičari nove
umetnosti, kao ljudi koji su pokušali i umeli, da osluškuju za
kone umetnosti koja se radja. Njihove studije — i studija pisca
ovih redaka, koji nije toliko skroman da ne bude svestan važ
nosti njegovih studija o kinematografu naročito one koja je
izašla u prvom broju »Esprit nouveau«, — udarile su te-
nïelj estetici nove umetnosti,
Herman Wendel: Von Marburg bis Monastir. — Eine süd
slawische Reise, Druck u, Verlag der Frankfurter So
ci etäts-Druckerei,
Nas mnogo ne interesuju putopisi Ali bio sam ipak zna
tiželjan što je vidio g. Wendel u Jugoslaviji. Nažalost g.
Wendel nije vidio ništa. Vidio je sela. Njegove slike
kao da su birane da nas prikaže na svim linijama —
selom.
Knjigu treba sa našeg stajališta najodlučnije osuditi.
Nama je žao što g. Wendel ništa nezna o Novoj M I ä-
dojJugoslaviji!
Trgovci knjigama. Ima u Zagrebu i neka ,,Narod
na knjižnica". Kome „narodu" ona pripada, teško je
odrediti. Ona je mnogo više „Sopstvena" nego narodna.
Trebala bj se zvati: Trgovačka sopstvena biblioteka
knjiga, urednik M. B, Janković (po krsnom listu M, Bla-
žekovlć.)
Ovo nam je najviše upalo u oči: U „prevodu" ove bi
blioteke izlaze u poslednje vreme neke knjige (Le Bon:
Psihologija gomila, Dostojevski: Bedni ljudi, Dumas: Go
spođa s kamelijama. P, Louys: Afrodita. Maupassant:
Baština (čir, Nasledstvo), Herceg: Gjurkovićeve kćeri, M.
Gorki: Na dnu) kojie su već davno prevedene na naš
jezik i štampane —• ćirilicom. Sve ove knjige ne nose
nigde imena prevodioca (tek neka početna slova), a niti
ikakove napomene ako je možda preštampano
s ćirilice. Teško je reći nešto pozitivno, ali se može
s pravom sumnjati, da se ovde radi o čisto merkantilnoj
i nesavesnoj raboti.
U ime naroda, u ime Boga, u ime umetnosti — podiže
se jugoslavenska trgovina — trgovaca knjigama. Oni šta
više ne šalju knjige revijama čim izađe koja nepovoljna
kritika.
Oni misle, o njima treba pisati uvek povoljno, da bi to
bilo u interesu njihovih — džepova.
Hoće li se iko- pobrinuti, da Ustavotvorna Skupština do
nese osim drugih §§ i reformi i neki § o autorskom
pravu književnika ,i umetnika u našoj zemljii!?
Makar § pod imenom: „Zaštita višjh životinja" u Ju
goslaviji.
Le Penseur. Film E. Fleya (Olimp kino). Ovaj francuski film
svakako je pokušaj novoga. Ceo je komad više naznačenje
onoga što se u tome pravcu može dati negoli ispunjenje toga.
Tim putem treba poći. Glumac koji igra glavnu ulogu A. Nox
odličan je, — Ostali filmovi što ih vidimo u Zagrebu osrednji
su. U jednome C, V e i d t ponova pokazao da je neosporno
jedan od najjačih i najizrazitijih kino glumaca. — Ovde i onde
dolazi po koji prijatan, svež američki komad bez naročitih
pretenzija, ali pun života.
Prevodi naslova su nakaza našeg jezika!
Redakcija je primila sledeće knjige i revije koje su vredne da
se spomenu:
Rudolf Pannwitz:
Die Deutsche Lehre,
Botschaft des Geistes an das Volk der Arbeit,
An die Jugend,
Mythen: III Der Elf,
I Das Lied vom Elen,
Baldurs’ Tod.
Einführung in Nietsche,
Botschaft des Geistes,
Das Namenlose Werk,
Der Gott,
Europeisches Gedicht,
Der Geist der Tschechen,
Pannwitz je pesnik i filozof o kome ćemo opširnije govoriti i
njegovim delima u jednom od narednih brojeva. Njegovo de-