20 111 — puno, iz korena izmeniti se u samoj svojoj osnovi. Jer samom evolucijom pesničkog izraza, celim zbirom uzastop- nih postignuća koja sačinjavaju jeđno bespovratno stečeno iskustvo, poezija je bila na delu pokazala da se samom svojom suštinom protivi racionalnom uzakonjenju načina osećanja, mišljenja i izražavanja kojim je dotle bila spu- tavana. U tome smislu, svaki, ma i najmanji, ma i samo for- malistički napredak u oslobađanju pesničkog postupka (na primer »kubistička poezija« Pierre Reverdy-a ili čak i ukidanje interpunkcije u pesmama koje je Apollinaire do- sledno sprovodio), značilo je jedan simptom odbacivanja nametnute misaone, pa dakle i društvene discipline, dakle jedan stvarno moralan gestt Postepeno, poezija je bila đo- spela do granice na kojoj je postala neporečna njena nepo- dudarnost sa propisima lepote, razuma i društvenih kon- vencija, sa odredbama dozvoljenog i nedozvoljenog. I sa- mom unutrašnjom logikom svoga razvoja, poezija je bila dovela do sumnje u osnovanost, u opravdanost tih pravila i tih odredaba. Sa one strane te granice bio je još mrak: nisu se još bili ukaizali ni pravi uzroci ni posledice te sumnje. U pitanju je bilo jedino da li će pesnici imati hrabrosti ili ne da tu granicu prekorače, da zađu u taj nedozvoljeni mrak. Oni koji tu hrabrost nisu imali, oni koji je još ni danas nemaju, jer je za njih smisao poezije još uvek zamra- čen, ostali su da tapkaju u mestu, ili su se čak vratili na već preživljene i prevaziđene načine poetskog stvaranja, pri- morani pri tom da jednim nesvesnim ili namernim mrač- njaštvom previde i zabašure i samo postojanje te evolucije poezije. Oni koji su imali hrabrost da pođu u nepoznato, mogli su, u prvi mah, i samim svojim pesničkim stvaranjem čak, samo da negiraju, da slepo i totalno negiraju ceo taj svet konzervatizma, zlatne sredine i građanskih vrlina којј je za njih kroz poeziju bio dokazao svoju laž i svoju ko- miku. Tako se rodio pokret DADA. DADA l Kao i sve ono što mu je, u toj težnji ka slobodi, pret- hodilo, dadaizam se na prvom mestu oborio na utvrđene vrednosti i osnovne principe građanskog đruštva. Velika