ipak jedan izraz opšteg tadašnjeg nespokojstva, traženja jednog novijeg, životnijeg i slobodnijeg načina mišljenja i izražavanja (Crnjanski: Dnevnik o Čarnojeviću, Vinaver: Varoš zlih Volšebnika i Gromobran Svemira, Rastko Petro- vić: Burleska Gospodina Регипа Boga Groma i Otkrove- nje). x U koliko su ova negacija i ovo traženje bili trenutna manifestacija modernog duha, to jest odblesak izvesnog re- volta, od celog tog modernizma moglo se jednog trenutka očekivati jedno povlačenje moralnih posledica za koje, me- đutim, nikako nije bio dorastao. Buntoništvo modernizma zadržavak) se u granicama umetnosti. I ovog puta se doka- zalo da je takvo ograničavanje revolta, koje podrazumeva jednu oportunističku neutralnost u sudbonosnijim područ- jima života, da je takav jedan plitak i bezopasan revolt jalov i osuđen na brzu kapitulaciju. Modernistička literarna stremljenja pretrpela su slom; ona su daleko zaostala, posle svoje moralne kapitulacije, za stvarnim razvojem moderne misli i njenog neizbežnog moralnog i socialnog opredeljivanja. Istoriski posmatrana, međutim, ta modernistička stremljenja bila su ipak, poređ sve svoje nestvarnosti, jedan pomoćan stupanj u tom stvar- nom razvoju, jedna sporedna etapa u evoluciji svesti. Ona su ostala zatvorena u granicama literature, ali su ipak po- mogla da se te granice prekorače. Jer, baš usred tog čisto umetničkog modernističkog komešanja i bugarenja, pojavila se jedna grupa sasvim mladih ljudi, okupljenih od po- četka 1922 godine oko časopisa Putevi, koja je bila jezgro oko koga se, osam godina docnije, obrazovao nadrealistički pokret u Beogradu. U tom momentu još izmešana sa pređ- stavnicima modernističke umetnosti (tada ekstremističkim i žučno napadanim), ova grupa uskoro je osetila da ju njene stvarne težnje odvode od tog modernizma, koji je polako počeo da se prilagođava. Već u 1923 godini, ona pokreće novu seriju Puteva, gde se mogu nazreti simptomi prve tačne orientacije. Prvi put, u ovoj zemlji, izvesni ljudi ose- tili su šta je stvarno u pitanju, šta je stvarno na đnevnom redu; oni su obratili pažnju na najaktuelnija idejna stru- janja i saosetili, u momentu njegove pune aktuelnost'i, sa 1 1 Treba još spomenuti zenitizam Ljubomira Micića (primer tvrdoglave negacije bez sadržine), i dadaovanje Dragana Aleksića.