43: nov časopis Le surrealisme au service de la Revolution, koji znači đelovanje sa jedne već obeležene platforme. Sa te iste platforrne izdaju francuski nadrealisti, u toku 1931 godine,, tri trakta: dva povodom Kolonijalne izložbe u Parizu, a je- dan povodom požara crkava i manastira u Španiji. Pored mnogih drugih manifestacija, ovde treba ubrojati i nedavno zajedničko pristupanje beogradskih i pariskih nadrealista Amsterdamskom Kongresu protiv rata i protiv imperijali- zma, uz ograđivanje od platonskog i oportunističkog paci- fizma malograđanskih intelektualaca. Manifestacije ove vrste nemaju nikakav specifičan nadrealistički karakter^ mada su posledice evolucije nadrealističkog iskustva i prema tome nerazdvojni sastavni deo celine nadrealističkog delo- vanja. Na planu nadrealističke eksperimentacije, to jest u pod- ručju specifično nadrealističkog saznanja i ostvarivanja,. nadrealizam postiže rezultate od neocenjive vrednosti. Po- red nadrealizmu već poznatih oblika te eksperimentacije, stvoreni su izvesni sasvim novi oblici. Najveća zasluga za novo veliko bogaćenje nadrealizma u tom pravcu, pripada, bez sumnje, Salvador Dali-u koji svojim slikama, pe- smama, budnim snovima, predmetima, filmovima, scenari- jima za filmove, teoriskim člancima pokazuje neverovatne mogućnosti razvoja, ostvarivanja i metamorfoza nadreali- stičkog aktiviteta misli. On stvara čitav jedan svet, koji ima svoje komplikovane, tesne i kompleksne odnose i haluci- natorsku, perverznu i nametljivu mitologiju. Dali je od pa- rajonačkog aktiviteta misli stvorio jedan ogroman i univer- zalno upotrebljiv način mišljenja, izražavanja i življenja. 1 U smislu njegove izvanredne formule »da prava kultura duha ne može biti druga no kultura želje«, treba preživlja- vati Dalieve slike (Nevidljivi čovek, Obasjana uživanja, Ve- liki Masturbator, Wilhelm Tell, Postojanost pamćenja, Su- marna ličnost, Turobna igra, Uspavana žena konj lav... ne- vidljivi, Oskrvnjenje nafore, Nužno krvoliptenje, Simula- krum večeri, Mazohistička celina, Ambivalentna slika, Ose- ćanje brzine, itd.); njegove predmete (Mekani časovnik, Ci- pela i čaša, Zidni sat zasnovan na raspadanju tela, itd.); njegovo shvatanje »Modern-style-a« iz 1900; njegove pe- 1 O Dalievom shvatanju paranoje, v. Nacrt, str. 50 i dalje.