ipak jedan izraz opšteg tadašnjeg nespokojstva, traženja
jednog novijeg, životnijeg i slobodnijeg načina mišljenja
i izražavanja (Crnjanski: Dnevnik o Čarnojeviću, Vinaver:
Varoš zlih Volšebnika i Gromobran Svemira, Rastko Petro-
vić: Burleska Gospodina Регипа Boga Groma i Otkrove-
nje). x U koliko su ova negacija i ovo traženje bili trenutna
manifestacija modernog duha, to jest odblesak izvesnog re-
volta, od celog tog modernizma moglo se jednog trenutka
očekivati jedno povlačenje moralnih posledica za koje, me-
đutim, nikako nije bio dorastao. Buntoništvo modernizma
zadržavak) se u granicama umetnosti. I ovog puta se doka-
zalo da je takvo ograničavanje revolta, koje podrazumeva
jednu oportunističku neutralnost u sudbonosnijim područ-
jima života, da je takav jedan plitak i bezopasan revolt
jalov i osuđen na brzu kapitulaciju.
Modernistička literarna stremljenja pretrpela su slom;
ona su daleko zaostala, posle svoje moralne kapitulacije,
za stvarnim razvojem moderne misli i njenog neizbežnog
moralnog i socialnog opredeljivanja. Istoriski posmatrana,
međutim, ta modernistička stremljenja bila su ipak, poređ
sve svoje nestvarnosti, jedan pomoćan stupanj u tom stvar-
nom razvoju, jedna sporedna etapa u evoluciji svesti. Ona
su ostala zatvorena u granicama literature, ali su ipak po-
mogla da se te granice prekorače. Jer, baš usred tog čisto
umetničkog modernističkog komešanja i bugarenja, pojavila
se jedna grupa sasvim mladih ljudi, okupljenih od po-
četka 1922 godine oko časopisa Putevi, koja je bila jezgro
oko koga se, osam godina docnije, obrazovao nadrealistički
pokret u Beogradu. U tom momentu još izmešana sa pređ-
stavnicima modernističke umetnosti (tada ekstremističkim
i žučno napadanim), ova grupa uskoro je osetila da ju njene
stvarne težnje odvode od tog modernizma, koji je polako
počeo da se prilagođava. Već u 1923 godini, ona pokreće
novu seriju Puteva, gde se mogu nazreti simptomi prve
tačne orientacije. Prvi put, u ovoj zemlji, izvesni ljudi ose-
tili su šta je stvarno u pitanju, šta je stvarno na đnevnom
redu; oni su obratili pažnju na najaktuelnija idejna stru-
janja i saosetili, u momentu njegove pune aktuelnost'i, sa 1
1 Treba još spomenuti zenitizam Ljubomira Micića (primer
tvrdoglave negacije bez sadržine), i dadaovanje Dragana Aleksića.